U subotu je u Zagrebu otvoren Advent, kao kulturno-gastronomska manifestacija koja će uveseljavati Zagrepčane od ovog vikenda sve do pravoslavnog Božića, 2023. godine (dakle, 7. siječnja).
Adventski sajam, prilagođen i otvoren svima koji se žele zabaviti i uživati u zimskim radostima neovisno jeste li vjernik ili ne, počeo je dan prije prve nedjelje došašća, koja ima veliki značaj u kršćanstvu.
Početak crkvene godine
S prvom nedjeljom došašća počinje i nova crkvena godina, a ovo razdoblje za vjernike znači i iščekivanje, nadu, čežnju i budnost.
Pod budnost se ovdje misli na vjersko bdijenje, kako bi vjernici prepoznali boga koji dolazi, pa prvi dio došašća odlikuje se pripremama vjernika za dolazak Krista, koji ujedno smatraju i sudnjim danim.
Taj prvi dio došašća traje od prve adventske nedjelje sve do 17. prosinca, a onda se u razdoblju do 24. prosinca, vjernici pripremaju za Kristovo rođenje, dan kada je “Sin Božji postao čovjek”.
Crkvena liturgija ovo se vrijeme služi ljubičastom bojom, a cijelo ovo slavljenje došašća je pokrenuo biskup Perpetuo iz Toursa, kada je u 5. stoljeću, započeo pripravu za Božić-
Potom je papa Grgur Veliki u 6. stoljeću skratio došašće na četiri tjedna, a pritom u ukinuo raniju obvezu suzdržavanja od jedenja mesa i mliječnih proizvoda, što se sve zadržalo i do današnjih dana.
Prema Bibliji, proroci su još u Starom zavjetu najavljivali Isusovo rođenje.
“Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”, pisao je prorok Naran dok je prorok Mihej konkretnije naveo rođenje u Betlehemu.
“Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, pisao je i Izaija.
Ranojutarnje mise marijanskih pjesama
Došašće odlikuje i služenje tzv. zornica, ranih jutarnjih misa, posebice u sjevernim hrvatskim krajevima, kao simbol kršćanske budnosti tijekom priprave za Božić.
Pjevaju se tamo i adventske pjesme koje u Hrvatskoj imaju marijansko obilježje.
“Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”, neke su od poznatijih pjesama na takvim misama.
Prije Božića, ima tu još značajnih datuma koje vjernici obilježavaju.
Najpoznatiji je svakako Nikolinje 6. prosinca, kada se djeca darivaju po uzoru na biskupa sv. Nikolu, koji se prema legendi noću šuljao u kuće siromašnih i donosio im darove.
Djeca, kao što je poznato prije spavanja čiste i na prozore stavljaju svoje čizmice koje su ujutro pune darova, ali može tu doći i krampus koji im ostavi zlatnu šibu, ako su tijekom godine bila zločesta.
Tu je i datum Sv. Barbare (4. prosinca), kao i Sv. Lucija (13. prosinca), kada se po običaju (u nekim krajevima na jedan, u drugima na drugi dan), sije pšenica.
U Slavoniji 4. prosinca kreću božićni ophodi.
“Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!”, govore tada susjedi.
Domaćini uzvraćaju sa “Živ i zdrav i ti bio!” potom donoseći domaću slavonsku kobasicu kako bi se gosti počastili. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.
Zagrebačka pšenica na zaštitnicu očiju
Posebno su zanimljivi običaju na Sv. Luciju, kada, osim što neki dijelovi Hrvatske tada siju pšenicu (među njima i Zagrepčani), djevojke su imale običaj zapisati imena 11 momaka na papiriće, ali pritom jedan papirić ostaviti praznim.
Potom bi svaki dan, na slijepo, palili po jedan papirić, a ime koje ostane na kraju, ime je momka za kojeg će se udati.
No, ostane li im prazan papirić, to znači da se neće udati iduće godine.
Zanimljivo je i što se papiriće pale “na slijepo”, a Lucija je zaštitnica očiju. Stoga se taj dan štede oči na način da se u okolici Zagreba, kod bačkih i Hrvata u Bosni ne rade nikakvi ručni radovi.
Tog dana djeca u Slavoniji i Dalmaciji dobivaju darove, a dječaci mađarskih Hrvata, prema tradiciji, obilaze kuće s dobrim željama.
Hrvati iz okolice Sarajeva obilaze kuće tražeći tko će im što dati, a najčešće dobiju jaja ili ponešto novaca.
Arkanđeo koji je pohvalio Mariju
Od ostalih datuma, ističe se tu i 8. prosinac kada se slavi Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije kojeg je 1476. godine utemeljio papa Siksto IV.
No, ovu je dogmu svečano proglasio tek papa Pio IX. 8. prosinca 1854. a obilježava kada je Arkanđeo Gabrijel Mariju ocijenio “punom milosti”, od čega su je crkveni oci nazvali blaženom djevicom.
Kako bi mogla začeti Isusa, Marija je morala biti posve bez grijeha.
Prema vjerskoj tradiciji, bitan je i datum 21. prosinca, kada je Dan sv. Tome Apostola, i kada kreću velike pripreme za Božić.
The post ZNATE LI KAKO VJERNICI ZOVU ADVENT? Rane mise, marijanske pjesme i važni tradicijski datumi i običaji appeared first on Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info