Brojni Zagrepčani posljednjih dana primjećuju veliku prisutnost malenih, na prvi pogled jedva vidljivih, prozirnih bubica koje ulaze u njihove domove, lijepe se na odjeću i tijelo. Naime, radi se o bubicama koje su poznate kao mrežaste stjenice platane i hrastove mrežaste stjenice.
Inače, riječ je o vrstama koje su postale sastavni dio raznolikog životinjskog svijeta Zagreba te se u gradu primjećuju već godinama. Podsjetimo, povodom njihovog velikog broja i neugodnog osjećaja kojeg mogu izazvati kada se zalijepe na kožu, na redakcijski mail javila nam se jedna naša čitateljica i opisala vlastito iskustvo.
“Primijetila sam u posljednje vrijeme sve više nekih prozirnih buba koje padaju po meni dok hodam gradom. Užasno mi je to, sva sam ih puna kad dođem doma, moram se odmah otuširati jer mi je to sve odvratno. Ne znam o čemu se radi, pomozite”, napisala nam je nedavno jedna stanovnica iz centra Zagreba.
‘I ja sam ih primijetila’
Potaknuta našom pričom o stjenicama koje su raširene po Zagrebu, našoj redakciji javila se još jedna čitateljica sa sličnim zapažanjima. “I ja sam primijetila te dosadne bubice koje su se pojavile u gradu. Živim u Novom Zagrebu, u kvartu Travno. Na balkonu su mi te bubice na svemu”, napisala je na početku.
“Posebno je naporno kad budem na balkonu pa me poslije sve pecka i svrbi, budu mi po rukama, nogama, vratu, ulaze u grudnjak, posvuda su. Grickaju, ali ne sišu krv, valjda isprobavaju jesmo li im jestivi. Čitala sam da se hrane biljnim sokovima pa nisu prijetnja za nas, ali su stvarno dosadne”, poručila je naša čitateljica.
Naime, iako su bezopasne za ljude jer se hrane biljnim sokovima, ove stjenice mogu biti vrlo dosadne. Stručnjaci objašnjavaju da, kada padnu na tijelo, stjenice pokušavaju ‘gricnuti’ misleći da su na drvetu, ali brzo odustanu kada shvate da to nije njihova hrana. Također, važno je istaknuti da ove stjenice ne sišu ljudsku krv.
Kako ih se riješiti?
Nadalje, jednostavan način za rješavanje ovih bubica je dobro protresti odjeću nakon boravka u prirodi. Mrežasta stjenica platane ima organe za bodenje i sisanje, a od njihovih uboda može ostati crvenilo. S obzirom na to da se hrane biljnim sokovima, najčešće na lišću platana, oni dobivaju bijele točkice i gube zelenu boju.
Naime, zagrebačke platane već krajem srpnja i tijekom kolovoza gube svoju funkciju ukrasnog zelenila zbog stjenica koje sišu klorofil iz listova. Iako imaju prirodnih neprijatelja poput bubamara i pauka, oni očito nisu dovoljno učinkoviti u urbanim područjima.
Vezano uz suzbijanje stjenica, ono je dopuštenim preparatima započelo 2016. godine, međutim oba su štetnika pokazala otpornost na gotovo sve preparate. Problematično je i što visoke platane otežavaju primjenu insekticida na vršne dijelove, a postoji i rizik od zanošenja insekticida što može ugroziti ljude i životinje.
Dugo su u Zagrebu
Podsjetimo, mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) prisutna je na području Zagreba već oko 30 godina. Ova vrsta, porijeklom iz Amerike, prvi put je otkrivena u Padovi 1964. godine, a u Zagrebu je pronađena 1970. godine. Širi se putem vozila i sada je raširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama.
Također, hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata), gotovo nemoguća za razlikovanje golim okom od stjenice platane, registrirana je u Hrvatskoj 2013. godine. Smatra se da je donesena kamionskim transportom iz Turske nekoliko godina prije. Od tada se brzo proširila i postala značajan štetnik u šumama.
Zaključno, jedina održiva metoda za trajno suzbijanje stjenica jest biološko suzbijanje. Tijekom zime više od 50 posto stjenica koje se skrivaju ispod kore drveta pojedu pauci, što može značajno smanjiti njihov broj. Iako mrežaste stjenice platane i hrastove stjenice ne predstavljaju zdravstvenu prijetnju za ljude, njihova prisutnost može biti iznimno iritantna.
Zagrepčanka zgrožena nakon šetnje gradom: ‘Padaju po meni dok hodam, užas’
Objava Zagrepčanka o neugodnom iskustvu u svom domu: ‘Posvuda su, sve me pecka i svrbi’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info