Nesnosno vrijeme vruća su tema među građanima, pa tako mnogi građani najviše razmišljaju o tome kad će dobiti priliku za osvježenje. Osim toga mnogi se pitaju i je li ikad bilo tako, odnosno je li ovo najduži toplinski val koji je pogodio Zagreb.
Prošlog tjedna pisali smo o najtoplijem danu u Zagrebu. Najviša temperatura u Zagrebu izmjerena je 1950. godine. Tog je pravog ljetnog dana, 5. srpnja, na Maksimiru temperatura iznosila 40.4 stupnja.
Doduše valja istaknuti da iako je to bio najtopliji dan otkad u Zagrebu postoje mjerne postaje, nije bila riječ o rastegnutom toplinskom valu, odnosno ta vrućina se nije zadržala tjedan, dva ili tri, kao ove sad.
Važno je razumjeti što je kumulativna toplina
Da još jasnije to predstavimo, prenosimo zanimljive podatke koje je objavila Facebook stranica “Kad će kiša”. Riječ je o tablici sa statističkim podacima o ljetima na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir. Podaci pokazuju značajan porast broja toplih noći, definiranih kao noći u kojima temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva Celzijusa.
Brojne studije potvrđuju da su toplinski valovi postali učestaliji, duži i intenzivniji zbog klimatskih promjena, posebno u smislu tzv. kumulativne topline. Kumulativna toplina predstavlja ukupnu količinu prekomjerne topline koja se nakupi tijekom trajanja toplinskog vala. Računa se zbrajanjem dnevnih prekoračenja temperature iznad određenog praga tijekom trajanja toplinskog vala.
Primjerice, ako toplinski val traje pet dana s maksimalnim temperaturama od 35 °C, 38 °C, 37 °C, 36 °C i 34 °C, a prag je 30 °C, dnevna prekoračenja su 5 °C, 8 °C, 7 °C, 6 °C i 4 °C, pa je kumulativna toplina tog vala 30 °C.
Velik porast broja toplih noći
Rast dnevnih temperatura nije toliko ekstreman kao rast broja toplih noći. Autori stranice “Kad će Kiša” navode da su toplinski valovi nekad bili kraći i veći dio ljeta su temperature bile ugodne. Analiza podataka po desetljećima pokazuje zabrinjavajući trend sve toplijih ljeta.
Planet se deblja, dani postaju duži: Prijete razni poremećaji, ovo su neki od njih
Iz podataka se vidi porast broja dana s temperaturama iznad 30 i 35 stupnjeva Celzijusa, ali taj rast nije toliko ekstreman kao porast broja toplih noći. Broj toplih noći je prije bio praktično na nuli, dok ih sada ima oko 100 po desetljeću. Broj dana s temperaturom preko 30 °C također je značajno porastao, sa samo 92 dana po desetljeću 1971.-1980. na 320-330 dana po desetljeću danas.
U razdoblju od 1951. do 2023. godine na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir nije zabilježena temperatura viša od 40 stupnjeva Celzijusa.
Objava Temperature iz godine u godinu sve veće: Statistika otkrila zabrinjavajući trend pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
