U današnjem svijetu, gdje su vremenske nepogode i prirodne katastrofe sve češća i sve intenzivnija pojava, zaštita materijalne imovine postaje glavna briga svakog pojedinca. I sami smo svjedoci kako klimatske promjene u posljednje vrijeme donose sve ekstremnije vremenske uvjete.
Tijekom protekloga desetljeća, Hrvatska se suočila s nizom razornih prirodnih katastrofa koje su prouzročile ogromne financijske gubitke. Počevši od poplava u Slavoniji 2014. godine, koje su nanijele štetu od preko 170 milijuna eura, pa sve do katastrofalnih požara u Dalmaciji 2017. godine, čija je šteta iznosila 25 milijuna eura preko serije potresa koji su pogodili Zagreb, Sisak i Petrinju 2020. godine, s ukupnom procijenjenom štetom od čak 17,2 milijarde eura. Konačna visina štete za nezapamćeno olujno nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. poharalo čak 14 županija u kontinentalnom dijelu Hrvatske još uvijek se zbraja.
Kako bismo se što bolje pripremili i zaštitili od ovih nepredvidivih vremenskih nepogoda, važno je znati da nismo bespomoćni i da možemo poduzeti određene korake i mjere opreza te djelovati preventivno kako bismo smanjili rizik od sve učestalijih vremenskih oscilacija sa sve težim posljedicama.
Posljednje o čemu želimo razmišljati kada nas snađe nevolja ovoga tipa jest kako ćemo podnijeti financijski teret štete koja je nastala. Upravo police osiguranja imovine, u ovakvim situacijama, postaju ključni alat u očuvanju financijske stabilnosti pojedinaca, ali i zajednice u cjelini budući da je osnovna namjena osiguranja imovine zaštita nekretnine od opasnosti, odnosno, zaštita vlasnika nekretnine od nenadanih i često vrlo visokih troškova prouzročenih neželjenim događajem koji za posljedicu najčešće imaju veliku i skupu materijalnu štetu. Cilj osiguranja je upravo u tome da se zaštitimo od takvih rizika budući da nas ti rizici potencijalno mogu dovesti do ozbiljnih životnih, ali i poslovnih ugroza.
91% ljudi u Republici Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu
Našu pokretnu i nepokretnu materijalnu imovinu ne čine samo zidovi i stvari već prvenstveno trud i vrijeme koje smo uložili kako bismo ostvarili određena materijalna dobra. Svaki kutak našeg doma, svaki komad namještaja, svaki predmet sa sentimentalnom vrijednošću nosi sa sobom priču o našem radu, odricanju i prednosti. Nažalost, ponekad je dovoljan samo jedan trenutak nepažnje ili neki nepredvidiv događaj, poput više sile, da ono za što smo se žrtvovali godinama nestane za tren ili se trajno ošteti. Upravo zato važno je znati kako vlastita materijalna dobra možemo zaštiti odabirom adekvatne police osiguranja imovine – one koja najbolje odgovara našim stvarnim potrebama ali i osobnim preferencijama.
Prema podacima centralnog udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe, Hrvatska je pri dnu ljestvice odnosno 24. na ljestvici po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku. U prošloj godini, prosječna premija za osiguranje imovine iznosila je svega 67 eura, dok je u Europskoj uniji taj iznos bio značajno veći čak – 193 eura unatoč činjenici da čak 91% ljudi u Republici Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj živi, čime smo u samom vrhu u Europi po broju stanovnika koji posjeduju vlastitu nekretninu, istovremeno smo pri samom dnu po osiguranju istih.
Posljedice bilo koje nepogode, osobito one uzrokovane utjecajem prirode, značajno se mogu ublažiti ako postoji svijest o preventivnim mogućnostima koje nude društva za osiguranje upravo kroz zaštitne i sigurnosne komponente osiguranja imovine, a jedna od njih svakako je i mogućnost ugovaranja police od prirodnih katastrofa. Primjerice, za stan veličine 60 m2 u gradu Zagrebu godišnja premija za osnovno osiguranje imovine (uključujući i potres) kreće se između 150 i 180 eura.
Kako bi približili preventivne mogućnosti koje nude, društva za osiguranje u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje pripremila su i edukativno-informativni VIDEO u kojem možete doznati više detalja o osiguranju imovine koje otkriva stručnjak za imovinska osiguranja, Goran Guteša.
Osiguranje od prirodnih katastrofa
Svjedoci smo kako klimatske promjene postaju sve vidljivije, a ekstremni vremenski uvjeti sve učestaliji zbog čega se danas, možda više nego ikad prije, suočavamo s hitnom potrebom da prepoznamo ozbiljnost klimatskih promjena. Zato, osiguranje od prirodnih katastrofa postaje jedan od najznačajnijih i najvažnijih alata u zaštiti naših materijalnih dobara i financijske stabilnosti.
Osiguranje od prirodnih katastrofa, poznato i kao osiguranje od elementarnih nepogoda ili osiguranje od prirodnih rizika, je vrsta osiguranja koja nas štiti od financijskih gubitaka nastalih uslijed štete koju prirodne katastrofe mogu nanijeti našoj imovini. To uključuje potrese, poplave, oluje s jakim vjetrom, tornada, požare, erupcije vulkana, klizišta i mnoge druge slične prirodne katastrofe.
Ova polica osiguranja omogućuje vlasnicima imovine da budu adekvatno i pravovremeno financijski zaštićeni i zbrinuti u slučaju da njihova imovina pretrpi štetu ili bude potpuno uništena uslijed nepredvidivih prirodnih fenomena i događaja. Ovisno o vrsti katastrofe i geografskom položaju osiguranika, ova polica osiguranja može pokrivati troškove obnove, popravaka ili zamjene oštećene imovine.
Važno je pritom istaknuti da osiguranje od prirodnih katastrofa uglavnom nije uključeno u standardne police osiguranja imovine. Umjesto toga, ova vrsta osiguranja obično se zasebno ugovara kako bi pružila potrebnu zaštitu.
Zajednički projekt financijske pismenosti pod nazivom SIGURNIJE SUTRA društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje provode već treću godinu s ciljem podizanja svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja i predstavlja krunu dugogodišnjeg kontinuiranog rada na educiranju građana o uslugama i proizvodima osiguratelja.
Više informacija doznati možete na WEB stranici: https://sigurnijesutra.huo.hr/ ili putem društvenih mreža Facebook: http://www.facebook.com/sigurnijesutra/ i Instagram: www.instagram.com/sigurnije_sutra
Projekt SIGURNIJE SUTRA provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine kojim se želi, jačanjem financijskog obrazovanja, postići bolje financijsko upravljanje hrvatskih građana
Pročitajte više na Zagrebonline.hr